LJUBENIČARKA

Svaka sorta pitomog voća ima svoje genetsko porijeklo tako da

znamo od koje je bazne sorte nastala a poznato je oko 40-ak

različitih sorata jabuka.Križanjem prirodnim načinom ili ciljano

umjetnim metodama dobijemo novu podsortu koja ima svoje

genetsko porijeklo.Zahvaljujući nauci možemo po vlastitoj

želji stvoriti sortu sa točno određenim karakteristikama ovisno

o potrebi.Za vrijeme prohibicije u Americi kada je bila zabrana

proizvodnje i prodaje alkoholnih pića baš jabuka je bila glavna

baza od koje se ilegalno proizvodio i švercao vinjak.Zahvaljujući

tome iskristalizirale su se sorte bogate sokom i šećerom te

pogodne za proizvodnju jabučnjaka tako da imamo nekoliko

sorata iz toga vremena.Poznat je podatak da je na zemlji

 nestalo oko 7500 različitih biljnih vrsta a voćarstvo je pretpjelo

 velike i nepopravljive štete zato svaka sorta voća koju

 sačuvamo i spasimo od neprocijenjive je važnosti.

       CVIJET KRUŠKE NEMA UGODAN MIRIS KAO JABUKA!

                                PELUD

Gotovo je nezamislivo voćarstvo bez mnogim malih ali dragocijenih

,,pomagaća,,kako vidljivih već poznatih tako i mnogih vrlo korisnih

i oku nevedljivih.Pčele i razni kukci su najzastupljeniji u oplodnji i

jako nas vesele kada ih u proljeće vidimo kako obljieću oko

 nježnih cvijetova voćaka.Budući da je prirodna nesebična daje

svakome zasluženo.Cvijetovi svojim izgledom i primamljivim

mirisom privlače pčele koje svojim dugim rilcem usisavaju nektar

a na specijane udubine na svojim nogana trpaju pelud kojega

mješaju sa raznim enzimima kako bi bio kompaktan.Postoje

cvijetovi koji nemaju ugodan miris i unatoč ljepote,bogatstva

nektara i peluda ne privlače pčele a jedna od mnogih vrsta je

i kruška.Suradnjom voćara i pčelara i taj je problen riješen tzv.

metodom dresiranja pčela.Pčele se ,,prevare,,tako da se u šećerni

sirup za stimulativnu prihranu prethodno namoće cvijetovi

koje one trebaju radi oplodnje posjećivati.Kako su memorirale

karakterističan miris i povezale ga sa obiljem sladora rado

idu na cvjetove kruške u nad da će biti nagrađene obiljem.

                                  SMOKVE

Globalnim zatopljenjem i porastom temperatura mnoge

biljne vrste došle su na ,,svoje,,.Uvijek je bilo entuzijasta

koji su i unatoč malim šansama da uspiju u svojem naumu

neumorno sadili neuobičajene i egzotične sorte voća kojemu

to nije prirodno stanište,Tako danas smokva je gotovo vjerni

pratitelj naših vinograda i klijeti koje joj pružaju zaštitu od

hladnih vjetrova i mraza.Rađaju dva puta godišnje i ako nema

ranih jesenski mrazeva beremo ih do polovice listopada.